ISTINE I ZABLUDE O MARIHUANI: Doznajte što ‘TRAVA’ zaista radi vašem mozgu

Znanstvenici već neko vrijeme znaju da je aktivni sastojak u kanabisu kemijski spoj delta-9-tetrahidrokanabinol ili ukratko – THC. Gutanje ili pušenje THC-a ima širok spektar djelovanja – od psihoaktivnog ‘napušenog stanja’ do fiziološkog olakšanja kod bolova i oteklina. Također djeluje i kao stimulans i depresiv. Kako samo jedna supstanca može činiti sve to?

Tijekom 1980-ih i 90-ih znanstvenici su identificirali kanabinoidne receptore, duge i konopaste proteine koji su utkani u površini naših stanica i procesuiraju THC. Oni također obrađuju i druge kemijske spojeve, od kojih se mnogi prirodno pojavljuju u našim tijelima. Jednom kada su otkriveni ti receptori točno se zna gdje se THC obrađuje u našem tijelu i mozgu. Raštrkani po cijelom tijelu kanabinoidni receptori dolaze u dvije varijante – CB1 i CB2. Većina CB1 receptora nalazi se u mozgu i odgovorni su za ‘osjećaj napušenosti’ prilikom pušenja marihuane. CB2 receptori su pak često povezani s imunološkim sustavom i nalaze se po cijelom tijelu. THC je u interakciji i s jednima i s drugima – upravo zbog toga tjera ljude na cerekanje, a kada dođe u interakciju s imunološkim sustavom smanjuje otekline i bol, prenosi portal io9.

Kanabis kod ljudi izaziva i notornu glad, čak i kod pacijenata oboljelih od raka koji su izgubili želju za jelom. Postoje CB1 receptori u hipotalamusu, dijelu mozga za kojeg se zna da regulira apetit, a kanabinoidni receptori mu šalju poruku ‘Ja sam gladan’.

Ono što se zaboravlja

Što se to događa u mozgu da pušenje trave uzrokuje da usred rečenice zaboravite što ste željeli reći? Prema knjizi ‘Marihuana i medicina’ jedan od glavnih učinaka marihuane kod ljudi je prekid kratkoročne memorije. To je u skladu s obiljem CB1 receptora u hipokampusu, predjelu mozga koji je najpovezaniji s memorijom. Utjecaj THC-a nalikuje  privremenoj hipokampalnoj ozljedi. Drugim riječima, pušenje marihuane stvara efekt privremenog oštećenja mozga.

Događa se slijedeće – THC gasi mnoge normalne neuroprocese koji se odvijaju u vašem hipokampusu i usporava proces pamćenja. Zbog toga su nakon pušenja trave sjećanja često isprekidana, a ponekad i nedostaju dijelovi. To je zato što ti dijelovi doslovce nedostaju jer se puno manje informacija pohranjuje u memoriji, a ne zato što ste brzo zaboravili što se dogodilo.

Kanabis narušava i osjećaj za vrijeme. THC utječe na moždani dopamin sustav, stvarajući stimulativni učinak. Ljudi koji su napušeni kao rezultat često navode osjećaj uzbuđenosti, uznemirenosti ili višak energije. Kao i ostali stimulansi to utječe na osjećaj za vrijeme. Vrijeme kao da prolazi brzo jer je ubrzao moždani sat. U isto vrijeme pak, usporava vašu sposobnost da se prisjetite stvari. To je zato što dolazi u sukob s moždanim ACh sustavom koji je dio onoga što vam pomaže pohraniti sjećanja u hipokampus. Put tog sustava kroz mozak prikazan crvenom bojom možete vidjeti na slici lijevo.

Zanimljiva stvar kod pušenje trave je da je marihuana jedna od rijetkih droga koje su u interakciji i s dopamin i s ACh sustavom – ubrzava prvi i usporava drugi. Zato prilikom konzumiranja srce brzo kuca, a mozak nije nizašto. To je kao da vrijeme istovremeno i ubrzava i usporava.

Neki stručnjaci nazivaju kanabis zdravstvenom prijetnjom i ovisnošću koja uništava živote. Drugi ga pak, zovu lijekom za sve – od nesanice do glaukoma i zagovaraju njegovo korištenje kao lijeka. Jedni žele da bude ilegalan, a drugi da ga liječnici prepisuju na recept. Neke grupe misle da ga treba tretirati kao i druga opojna sredstva poput alkohola i kave – loše je ako postanete ovisni, ali korisno i zabavno u nekim situacijama.

Gdje je istina?

Znanstvenici su dokazali da od kanabisa nema medicinske koristi i što više doznajemo sve su intrigantnija otkrića. Od ranih 80-ih medicinska istraživanja su govorila kako kanabis smanjuje pritisak u oku i na taj način olakšava simptome glaukoma, bolesti koja uzrokuje sljepoću. THC je također ‘neurozaštitnički’, što znači da u biti sprječava oštećenje mozga. Neke studije su pokazale da kanabis upravo iz tog razloga može ublažiti posljedice Alzheimerove bolesti.

Istovremeno znamo da THC smeta memoriji, ali i da još nije dokazano kakve dugoročne učinka može imati na funkcioniranje memorije. Nitko nije uspio definitivno dokazati da s vremenom oštećuje ili ne oštećuje snagu memorije.

Treba li kanabis biti ilegalan, dok s druge strane alkohol nesmetano teče? Nažalost, to je pitanje na koje znanost ni dan danas nema točan odgovor.

Povezano:


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*